Kamenolom ima površinu od 4 ha i nalazi se 2 km od centra Rovinja. Od 1987. godine geološki je spomenik prirode zbog činjenice da lokalitet predstavlja jedinstveni primjer sedimentologije karbonata, a jedan je od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta.
Stijene iz geološkog spomenika prirode Kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo služe za znanstveno objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu, jer one sadrže samo neke, a ne sve dokaze i pokazatelje takvog tipa postanka kao kamenolom pokraj Rovinja. Naime, tijekom mezozoika Istra je bila dio Jadranske karbonatne platforme 42 gdje su se u plitkom i toplom moru taložile karbonatne stijene. Na prijelazu iz jure u kredu dolazi do globalnog sniženja morske razine te stoga na području platforme dolazi do isparavanja, stvaranja pukotina u talogu i do dolomitizacije vapnenaca.
U kamenolomu su vidljivi slojevi genetski različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture, koji ukazuju na procese djelatnosti modrozelenih algi, okamenjivanja šupljinica nastalih truljenjem algi, oscilacija morske razine, izmjenu plime i oseke, uzastopna vlaženja taloga morskom vodom i njegova isušivanja. Upravo je zbog toga geološki spomenik Kamenolom Fantazija, odnosno Cava di Monfiorenzo, standard za sva ostala nalazišta stijena takvog tipa postanka.
Histri, jedna od razvijenih kultura na jadranskom prostoru, dali su ime poluotoku Istri. Neki autori tvrde da se radi o ilirskom plemenu dok ih drugi povezuju s Venetima. Glavna naselja Histra su gradine, a najvažnija među njima je Nezakcij, izgrađen na strmoj litici iznad zaljeva te zaštićen zidinama. S njima počinje tradicija korištenja kamena kao arhitektonsko-građevinskog materijala u Istri. Intenzivnije korištenje kamena i otvaranje kamenoloma započinje u antici, u razdoblju rimskoga carstva, kada se kamen iz istarskih kamenoloma koristio za gradnju velikih i impozantnih građevina poput arene u Puli. Eksplotacija kamena nastavila se i kroz srednji vijek kada se istarski kamen odvozio preko jadranskog mora prema Veneciji i ostalim važnijim gradovima onoga doba.
Najintenzivnije razdoblje eksploatacije kamena bilo je u doba austrougarske kada su se otvarali novi iskopi, revitalizirali stari antički kamenolomi, usavršavale tehnike lomljenja i piljenja kamena te kamenoklesarski zanat, a sve u svrhu iskorištavanja kamena kao građevinskog materijala prilikom gradnje velebnih građevina koje i dan danas krase istarske i druge krajolike. Austrougarska vladavina i investicije u istarsko područje, rezultirale su građevinskim procvatom te značajnim porastom stanovnika – građevinara, mornara, seljaka, radnika, plemstva, oficira. Pula je postala sjecište ljudi iz raznih krajeva Hrvatske i šire, čak i cijele Europe. Brojna ulaganja u infrastrukuturu i izgradnja gradova, povećali su zahtjeve za kvalitetnim kamenom, a time i za intenzivnijim iskorištavanjem kamenoloma Cava di Monfiorenzo.
Na području Istre, od 1954. do 1964. djeluju svega tri tvrtke koje se bave eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena. To su Istarski nemetali Pula, Istarski nemetali Buje te Istarski boksit Rovinj dok se 1954. godine pridružuje novoosnovana tvrtka Kamen d.d. Pazin. Sve do 1960. godine, Kamen d.d. Pazin i ostala poduzeća u Istri eksploatiraju kamenolome otkrivene između dva rata. Istražnim radnjama tvrtke Kamen d.d. Pazin otkriva se 1962. godine kamenolom Selina, zatim kamenolom Vošteni, pa Lakovići i Gračišće. U narednih nekoliko godina, Kamen d.d. Pazin ostao je jedini proizvođač te sirovine na području Istre. Za vrijeme tzv. Privredne reforme, zatvoreni su brojni kamenolomi, ali je produktivnost i ukupna proizvodnja naglo porasla. No, krajem 60-ih ponovno dolazi do velikih ulaganja pa se otvaraju i brojni kamenolomi. Uz vodeće poduzeće Kamen d.d. Pazin, danas arhitektonsko-građevni kamen eksploatira više manjih poduzeća u Istarskoj županiji.
Prema trenutno dostupnim podacima, kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo je bio aktivan šezdesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, nije se nikad realizirala eksploatacija u pravom smislu te riječi. Razlog tome je što kamen nije zadovoljavao kriterije kvalitete i rentabilnu proizvodnju. Naime, prilikom pokušaja eksploatacije, kamen je pucao po dužini slojeva te se iskopani kameni blokovi nisu mogli piliti u skladu sa zahtjevima tržišta. Zbog navedenog, tvrtka Kamen d.d. Pazin napušta kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo, ali istovremeno otvara druge brojne kamenolome s većim potencijalom za eksploataciju. Nakon godina nekorištenja, vrijednost kamenoloma Fantazija – Cava di Monfiorenzo prepoznala je struka te shvatila njegov znanstveni, turistički i edukativni potencijal. Tako se danas pred ovim kamenolomom otvara novo razdoblje u kojem je njegova jedinstvenost svjetski prepoznata.
Kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo ispunit će očekivanja različitih skupina posjetitelja, od znatiželjnika i turista, studenata i stručnjaka iz područja geologije, do najmlađih gostiju čiju će maštu razbuktati na svakom koraku.
Ulaznice je moguće kupiti na lokaciji Kamenoloma u radno vrijeme.
Izradu web stranice je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj ove web stranice isključiva je odgovornost Natura Histrica-e i ne održava nužno mišljenje Europske unije.
Više o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr.
© 2022 / Kamenolom Fantazija
